19.12.1991. Hrvatsku je prvi priznao Island!
19.12.1991. prvi nas je priznao Island!
Sve države koje su prije Islanda priznale Hrvatsku – Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija – bile su i same u procesu stjecanja nezavisnosti tj. nisu imale potpuno priznanje međunarodne zajednice.
Stoga je malena otočka država Island bila „krivac“ suza radosnica mnogih Hrvata u teškoj i mučnoj zimi ratne 1991. Krenulo je na današnji dan 19. prosinca 1991., a sve je ostalo povijest – Hrvatska je ostvarila tisućugodišnji san svih generacija Hrvata!
Na današnji je dan 19. prosinca 1991. nezavisnost Republike Hrvatske priznala prva međunarodno priznata država na svijetu – Island. Kad nas je priznao Island, priznanje je najavila i Njemačka, no ono je trebalo stupiti na snagu tek 15. siječnja 1992.
Island je otočna država na samom sjeveru Europe, smještena u Sjevernom moru površine 103.125 km2. Glavni grad Islanda je Reykjavík. Broj stanovnika je 290.570, a stanovnici Islanda su uglavnom potomci norveških i keltskih doseljenika. Glavna religija na Islandu je luteransko kršćanstvo. Island je poznat kao zemlja gejzira i vulkana. Klima je polarna, sa kratkim i prohladnim ljetima, dugim i hladnim zimama, prenosi Kamenjar.com
Čovjek koji je mogao reproducirati sadržaj 12.000 knjiga (2009.)
Dana 19. prosinca 2009. umro je Amerikanac Kim Peek, poznat po svojim neuobičajenim umnim sposobnostima. Kim Peek bio je jedna od inspiracija za poznati film Kišni čovjek s Dustinom Hoffmanom i Tomom Cruiseom iz 1988. (taj je film osvojio četiri Oscara).
Kim Peek rođen je s neobičnim osobinama mozga. Od rane je dobi pokazivao izvanredno pamćenje. Naprotiv, na testu inteligencije dobio je navodno rezultat 87. Prema jednom navodu iz The Timesa, Kim Peek mogao je reproducirati sadržaj barem 12.000 knjiga. Knjige je mogao iznimno brzo čitati, a nakon što bi ih pročitao imao je običaj odložiti ih na policu naopačke.
Premda je lik kojeg glumi Dustin Hoffman u filmu Kišni čovjek prikazan autističnim, Kim Peek zapravo nije imao autizam, nego drugačiji oblik neobičnog ustroja mozga. Zanimljivo je da je Dustin Hoffman upoznao Kima u doba izrade navedenog filma. Kim Peek umro je u 59. godini, u gradu Murray u američkoj saveznoj državi Utah.
Danac u službi Ruskog Carstva umro na Tihom oceanu (1741.)
Dana 19. prosinca 1741. umro je na otoku na Tihom oceanu slavni istraživač Vitus Bering. Dakako, po njemu se zove poznati Beringov prolaz koji dijeli Aziju i Sjevernu Ameriku, tj. Rusiju i SAD. Kroz Beringov prolaz danas prolazi i međunarodna datumska granica.
Bering je po rođenju bio Danac. Već kao mladić u dobi od oko 15 godina počeo se baviti pomorskom plovidbom. Mnogo je putovao, tako da je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće vidio daleke zemlje poput Indije. U dvadesetim godinama upisao se u Rusku carsku mornaricu, koju je car Petar Veliki upravo u to doba podizao (Rusija je tradicionalno bila nesklona mornarici, ali car je to uvelike promijenio). Bering se zatim oženio Šveđankom Annom Christinom Pülse koja je živjela na području Ruskog Carstva.
Po odredbi cara Petra Velikog Bering je poslan na ekspediciju na najdalji istok tadašnjeg Ruskog Carstva – Kamčatku. Ekspedicija je najprije prešla Sibir pomoću konja, psećih saonica i riječnih brodova. Kad su došli do obale Tihog oceana uputili su se morskim putem još istočnije, u područje koje se danas po Beringu zove Beringovo more. Ekspedicija je dokazala da Azija i Sjeverna Amerika nisu spojene kopnom, što se ranije nije sa sigurnošću znalo.
Na sljedećoj ekspediciji, koja je bila još ambicioznija, Vitus Bering došao je sa svojim ljudima sve do obala Sjeverne Amerike. Pristali su na jugu Aljaske 1741. godine, a zatim se počeli vraćati natrag prema Rusiji. Nažalost, na povratku je Vitus Bering umro je od bolesti, vjerojatno skorbuta, koji je pokosio i velik dio njegove posade. Dogodilo se to na jednom otoku pokraj obale Kamčatke (taj se otok danas po Beringu zove Beringov otok i pripada Ruskoj Federaciji).
Započeo rat između Vijetnamaca i Francuza (1946.)
Prvi indokineski rat, krvavi sukob između Vijetnamaca i Francuza, započeo je 19. prosinca 1946. godine. Ovaj sukob smatra se svojevrsnim uvodom u kasniji Vijetnamski rat (u kojem su protiv vijetnamskih komunističkih snaga ratovali Amerikanci).
Indokina je prethodno tijekom dugog povijesnog razdoblja bila pod francuskom kolonijalnom vlasti, a francuski nadzor nad tim područjem obnovljen je nakon Drugog svjetskog rata (tijekom kojeg je to područje bilo pod japanskom okupacijom). Snage Viet Minha, pokreta za neovisnost Vijetnama koji se tijekom Drugog svjetskog rata borio protiv japanske okupacije, nisu se željele pokoriti Francuzima pa su započele oružanu borbu. Početkom rata smatra se kada su pripadnici Viet Minha u Hanoiju detonirali veliku količinu eksploziva kod tamošnje električne centrale, što je izazvalo nestanak struje diljem grada. Pod krinkom nastalog mraka pristaše Viet Minha počeli su ubijati francuske dužnosnike, vojnike i ostalo ljudstvo. Francuska mornarica odgovorila je na to granatiranjem Hanoija s brodova, nastojeći uništiti uporišta Viet Minha.
Prvi indokineski rat potrajao je zatim više od sedam godina, a Francuzi su na kraju odlučili napustiti Indokinu i prepustiti borbu s Viet Minhom američkim trupama.
piše: Dražen Krajcar
Nelson Rockefeller postao potpredsjednikom SAD-a (1974.)
Dana 19. prosinca 1974. američki političar i multimilijunaš Nelson Rockefeller postao je potpredsjednikom SAD-a. Među ostalim je američkim potpredsjednicima Rockefeller bio specifičan po tome što na tu funkciju nije bio izabran, nego je imenovan. Naime, Rockefelera je potpredsjednikom imenovao američki predsjednik Gerald Ford, koji je na vodeću funkciju u SAD-u došao nakon ostavke Richarda Nixona. Neki od ostalih predloženih kandidata za potpredsjedničku funkciju bili su Donald Rumsfeld i George Bush Stariji, no na kraju je predsjednik Ford na to mjesto postavio Rockefellera.
Prethodno je Rockefeller bio tijekom četrnaest godina guverner američke savezne države New York (od 1959. do 1973. godine). Nelson Rockefeller bio je unuk izvanredno bogatog američkog poduzetnika Johna Davisona Rockefellera, prvog milijardera u američkoj povijesti. Obitelj Rockefeller bila je svojedobno najbogatija obitelj u SAD-u, a Nelsonova braća također su bila politički utjecajna (brat Laurance Rockefeller bio je, primjerice, guverner američke savezne države Arkansas).
Nelson Rockefeller ostao je na položaju američkog potpredsjednika do kraja Fordovog mandata, tj. do siječnja 1977. godine, a preminuo je samo dvije godine kasnije, u 71. godini.
Izvor: Povijest.hr
