Pokrenuta Al Jazeera English – 2006.

Dana 15. studenog 2006. pokrenut je televizijski kanal Al Jazeera English, namijenjen emitiranju na engleskom jeziku diljem svijeta. Medijska mreža Al Jazeera (arap. otok – odnosi se na Arapski poluotok) u vlasništvu je vlade Katara, države u Perzijskom zaljevu pod vlašću emira iz dinastije Al Thani. Katar je, poput susjedne Saudijske Arabije, nedemokratska država monarhijskog tipa, u kojoj vlast drži spomenuta dinastija Al Thani, iz koje je i premijer i dio ministara. Unatoč tome, Al Jazeera tvrdi da posjeduje visoke standarde nepristranosti.

Al Jazeera je postala je poznata izvan Bliskog istoka prvenstveno zahvaljujući prijenosima iz rata u Afganistanu od 2001., a zatim se proširila diljem svijeta. Al Jazeera English izvorno je emitirana iz četiriju središta: Dohe (glavnog grada Katara), Londona, Kuala Lumpura i američkog glavnog grada Washingtona.  Danas se emitira iz Dohe i Londona, a međuvremenu su otvorene i druge podružnice, npr. Al Jazeera Balkans i Al Jazeera America.

Himmler naredio da se Rome zatvori u koncentracijske logore (1943.)

Dana 15. studenog 1943. nacistički šef SS-a Heinrich Himmler naredio da se s Romima postupa isto kao sa Židovima, tj. da ih se zatvori u koncentracijske logore. To je bilo u skladu s nacističkom politikom po kojoj je trebalo odstraniti pripadnike svih rasa koje su bile inferiorne. Isto tako, trebalo je odstraniti asocijalne pojedince, poput teških kriminalaca. Po nacistima, Romi su spadali u obje navedene skupine. Romi su u logorima morali nositi smeđe ili crne trokutaste oznake (za asocijalne) odnosno zelene (za teške kriminalce). Rjeđe su nosili i slovo Z (njem. Zigeuner – Cigani).

Premda su neka tadašnja znanstvena istraživanja pokazala da su Romi porijeklom čisti Arijevci, ipak su ih nacisti smatrali inferiornima zbog navodnog miješanja s drugim rasama. Smatra se da je za vrijeme Drugog svjetskog rata stradalo između 220.000 i 1.500.000 Roma. Procjene nisu precizne kao kod Židova, zbog manje organiziranosti romskih skupina i nedostatka preciznih zapisa i podrobnijih istraživanja. Među Romima je ovaj događaj zapamćen kao Porajmos, a taj pojam ima konotacije slične onom Holokaust.

Romi su trpjeli progone i u mnogim drugim državama Osovine uključujući NDH i Mađarsku u vrijeme vlasti Streličastog križa, a u manjoj mjeri stradali su i u Slovačkoj, Rumunjskoj i Italiji.

Rođen Napoleonov najmlađi brat Jerome (1784.)

Dana 15. studenog 1784. rođen je Napoleonov najmlađi brat. Zvao se Jerome Bonaparte i bio je čak 13. po redu dijete svojih roditelja. Napomenimo, u talijanskom govornom području Korzike njegovo ime Jerome glasilo je Girolamo. Jerome je bio čak 15 godina mlađi od Napoleona. Kad se Jerome rodio u Ajacciju na Korzici, Napoleon se već upisivao u elitnu vojnu školu École Militaire u Parizu.

Kad je Napoleon preuzeo vlast u državi, Jerome je imao samo 14 godina. Kao 16-godišnjak Jerome je bio u službi francuske mornarice, što ga je dovelo i na Karibe. Naime, službovao je jedno vrijeme na području današnjeg Haitija i Martiniquea.

S otprilike 18 godina Jerome je došao u SAD, točnije u New York. Ondje se već sljedeće godine oženio mladom Amerikankom imena Elizabeth Patterson. Napoleona, koji se upravo u to vrijeme proglasio carem, to je vjenčanje razljutilo. Mladom se bračnom paru 1805. rodio i sin (također nazvan Jerome, po ocu). Car Napoleon razvrgnuo je bratov brak i pokušao oduzeti novorođenom dječaku pravo na korištenje prezimena Bonaparte. Ipak, taj dječak živio je u SAD-u i praotac je američke loze obitelji Bonaparte (njegov unuk Charles Joseph Bonaparte osnovao je kasnije američki FBI).

Napoleon Bonaparte 1807. je nadjenuo Jeromeu titulu kralja Vestfalije, koja je potrajala do Napoleonova poraza 1813. godine. Jerome se borio kao zapovjednik na bratovoj strani kod Waterlooa 1815., ali bez većeg uspjeha. Nakon toga otišao je u progonstvo u Italiju, ali se vratio kad je na prijestolje zasjeo Napoleon III. i službovao kao predsjednik Senata.

Lansiranje sovjetskog Space Shuttlea (1988.)

Dana 15. studenog 1988. lansiran je u svemir sovjetski shuttle Buran. Projekt Buran bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta. Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt u povijesti.

Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu. Lansiranje na današnji dan također je obavljeno bez posade. Shuttle je u orbitu podigla raketa Energia, najsnažnija raketa na tekuće gorivo na svijetu. U orbiti je Buran napravio dva kruga oko Zemlje i zatim uključio motore za kočenje. Prošao je kroz atmosferu izgubivši samo pet od svojih 38.000 termalnih pločica kojima je bio zaštićen. Potpuna automatizirano je sletio na pistu u Bajkonuru i unatoč jakom vjetru zaustavio se svega tri metra od oznake koja je uzeta za cilj.

To je shuttleu bio prvi i posljednji let, jer je sovjetski lider Mihail Gorbačov imao negativno mišljenje o projektu. Uskoro je došlo i do raspada SSSR-a, pa je projekt napušten.

Izvor: Povijest.hr

PODIJELI