13. prosinca 1881. umro August Šenoa – znate li da je umro pomažući Zagrepčanima poslije velikog potresa?
Piše: Petar Horvatić
Veliki pisac umro je prerano, sa samo 43 godine života, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.
„Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka“, pisao je August Šenoa nakon razornog potresa koji je 1880. godine pogodio njegov Zagreb…
Na današnji dan obilježava se godišnjica smrti slavnog Augusta Šenoe. Umro je u Zagrebu sa samo 43 godine života, od komplikacije upale pluća. Tadašnji zagrebački gradonačelnik, August Šenoa, pomagao je unesrećenim ljudima te po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja književnik je umro 1881. godine.
Veliki potres magnitude 6,2 Richtera 1880. godine pogodio je Zagreb, a u snažnom podrhtavanju oštećena je skoro svaka od 3670 zgrada, koliko ih je tada bilo u gradu. Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova.
Mnogi Zagrepčani živjeli su u strahu nakon potresa. Oni koji su mogli, pobjegli su u obližnje gradove monarhije, ali i razne europske gradove. Navodi se da je Glavni kolodvor izdao 3800 karata u sljedećim danima. Sam grad je tada imao oko 30.000 stanovnika.
Osim što je bio romanopisac, August Šenoa bio je i ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta (preteče HNK), te urednik časopisa Vijenac.
Oženio se turopoljskom plemkinjom Slavom Ištvanić. Sin Milan Šenoa također se okušao u pisanju povijesnih romana, a napisao je i biografiju svog oca. Drugi sin Branko bio je poznati slikar, scenograf i kazališni intendant. August Šenoa umro je prerano, ostavivši za sobom natuknice za čak 40-tak nikada napisanih romana i pripovijesti. Bio je to veliki gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.
Izvor: narod.hr
Saddam Hussein uhićen u rupi (2003.)
Dana 13. prosinca 2003. uhićen je irački predsjednik Saddam Hussein na jednoj farmi u gradiću ad-Dawru, nedaleko od njegovog rodnog grada Tikrita. Saddam je pronađen u rupi specijalno dizajniranoj za skrivanje jedne osobe. Imala je ugrađen sustav za ventilaciju, a odozgo je bila pokrivena debelim poklopcem od stiropora tek toliko širokim da se kroz otvor mogao provući jedan čovjek.
Kad su američki vojnici došli do rupe, već su namjeravali baciti granatu u nju, no Saddam se pojavio i izjavio da se želi predati. Bio je naoružan pištoljem i dvjema automatskim puškama AK-47, no nije pružao otpor. Pokraj rupe pronađena je koliba u kojoj je po svemu sudeći Saddam živio za vrijeme skrivanja.
U kolibi je bio krevet, velika zaliha hrane, uključujući slatkiše Mars, i mnogo odjeće, pri čemu je dio još bio neraspakiran. Kraj Saddama je pronađena još i zaliha od 750.000 dolara. Nakon uhićenja nad njim je obavljena medicinska pretraga, a i obrijana mu je duga brada. Ustanovljeno je da je fizički zdrav, no izgledao je slomljenog duha.
Južnoamerička pustolovina njemačke krstarice (1939.)
Dana 13. prosinca 1939. dogodila se znamenita pomorska bitka između nacističke Njemačke i Ujedinjene Kraljevine u južnom Atlantskom oceanu – nedaleko od južnoameričke obale. Nijemci su imali samo jedan brod – znamenitu tešku krstaricu imena Admiral Graf Spee. Taj je brod bio nazvan po slavnom njemačkom admiralu Speeu iz Prvog svjetskog rata, koji je junački poginuo u bitki protiv nadmoćne britanske flote.
Brod Admiral Graf Spee sagrađen je u doba Hitlerovog nacističkog režima u Njemačkoj. Pripadao je klasi teških krstarica, a često su ga nazivali i džepni bojni brod – imao je jaki oklop i teške topove, a istovremeno je bio malih dimenzija (zbog ograničenja u veličini brodova koja su Nijemcima nametnuta nakon poraza u Prvom svjetskom ratu). Admiral Graf Spee svoje je male dimenzije nadoknađivao silno snažnim motorom od 52.050 konjskih snaga, što mu je davalo maksimalnu brzinu od gotovo 30 čvorova (oko 55 km/h). S takvom brzinom, mogao je prestići sve teže neprijateljske brodove, a istodobno je imao jače topove od bilo kojeg broda koji bi bio brz kao on.
Nijemci su poslali taj džepni bojni brod uoči Drugog svjetskog rata u južni Atlantik da tamo počne potapati strane trgovačke brodove čim rat počne. I doista, odmah nakon objave Drugog svjetskog rata, Admiral Graf Spee potopio je u kratkom vremenu devet brodova s ukupno 50,089 bruto registarskih tona. Britance je to razljutilo, pa su poslali tri krstarice da ga unište.
Britanske su krstarice presrele Admirala Grafa Speea na otvorenom moru, nekoliko stotina kilometara od južnoameričke obale. Najjači od tri britanska broda bio je HMS Exeter – teška krstarica klase York. Zanimljivo je da su Nijemci uspjeli topovima tako oštetiti tu britansku krstaricu da se morala povući iz bitke. Ipak, preostale dvije britanske krstarice HMS Ajax i HMS Achilles oštetile su njemački brod, pa se on povukao prema luci Montevideo u neutralnoj državi Urugvaju, nastojeći se na taj način spasiti.
Dvije britanske krstarice slijedile su ga. Kad je njemački kapetan Hans Langsdorff saznao da se Britanci približavaju, dao je potopiti brod da ne bi pao neprijateljima u ruke. Olupina Admirala Grafa Speea još i danas leži nekoliko kilometara ispred luke u Montevideu, a nedavno je poduzet zahvat vađenja dijelova tog broda iz mora.
Zanimljiva je slučajnost da je brod Admiral Graf Spee potopljen ne tako daleko od mjesta gdje je junački stradao u Prvom svjetskom ratu upravo čovjek po kojem je nazvan – slavni admiral grof Maximilian von Spee (poginuo je u bitki ispred argentinske obale).
Francis Drake isplovio na putovanje oko svijeta (1577.)
Dana 13. prosinca 1577. engleski moreplovac i dvoranin Francis Drake isplovio je na putovanje oko svijeta. Radilo se o drugom poznatom oplovljivanju svijeta u povijesti uopće, nakon onoga koje je započeo Ferdinand Magellan. Napomenimo, Magellan nije uspio dovršiti svoje putovanje jer je ubijen na Filipinima pa je Drakeov put oko svijeta ujedno i prvi u povijesti kojeg je od početka do kraja predvodila ista osoba (Magellanovu ekspediciju dovršili su njegovi kolege).
Francis Drake na svoje je putovanje isplovio iz Plymoutha u Engleskoj. Njegov zapovjednički brod zvao se Pelican, no Drake ga je preimenovao tijekom putovanja u Zlatnu košutu (engl. Golden Hind). Replika tog broda u punoj veličini i danas je usidrena u Londonu, samo stotinjak metara od Londonskog mosta. Drakeovo putovanje oko svijeta trajalo je sve do rujna 1580. godine tj. ukupno dvije godine i devet mjeseci. Nakon povratka u London kraljica Elizabeta I. obilno je nagradila Drakea, proglasivši ga čak i vitezom (od tada je oslovljavan kao sir Francis Drake).
Drake ovu čast nije stekao zbog geografskih postignuća, nego zato što je putem opljačkao znatan broj španjolskih brodova s blagom te izvidio potencijalna mjesta za osnivanje engleskih uporišta za napade na španjolske kolonijalne posjede. Tad je, naime, Španjolska bila vodeća kolonijalna sila na svijetu, a taj je položaj engleska kraljica Elizabeta I. nastojala uzurpirati.
Izvor: Povijest.hr
