Bitka kod Marignana – viteška pobjeda mladog francuskog kralja (1515.)
Dana 13. rujna 1515. godine započela je znamenita Bitka kod Marignana, u kojoj je mladi francuski kralj Franjo I. pobijedio švicarsko-milansku vojsku. Bitka se dogodila otprilike petnaest kilometara jugoistočno od Milana, kod naselja koje se danas zove Melegnano, a nekoć je nosilo ime Marignano. Francuski kralj Franjo I., koji se kasnije proslavio gradnjom renesansnih dvoraca te osobito svojim pokroviteljstvom nad Leonardom da Vincijem, imao je u trenutku početka Bitke kod Marignana samo 21 godinu. U Italiju je kralj Franjo I. uoči bitke pristigao iz Francuske sa svojom vojskom, izvršivši impresivan prijelaz alpskog planinskog lanca (taj su njegov pothvat usporedili s Hanibalovim prijelazom Alpa u razdoblju borbe protiv Rimljana).
Među kraljevim vitezovima bio je znameniti Bayard (punim imenom Pierre Terrail de Bayard), poznat pod nadimkom vitez bez straha i mane (franc. le chevalier sans peur et sans reproche). Vitez Bayard posjedovao je dvorac s francuske strane Alpa, a bio je u vojnom pogledu u to vrijeme znatno iskusniji od mladog kralja Franje. Francuzi i njihovi saveznici uspjeli su u Bitki kod Marignana pobijediti vojsku švicarskih kantona i milanskog vojvode, tako da je uplitanje Švicaraca u tim talijanskim krajevima zaustavljeno. Zanimljivo je da je vitez Bayard nakon bitke dobio čast proglasiti mladog kralja vitezom (proglašenje se obavljalo specifičnom ceremonijom, najčešće polaganjem mača na ramena i glavu novoproglašenog viteza).
Napad na Nijemce u Namibiji (1914.)
Dana 13. rujna 1914. godine napadnuti su njemački položaji u jugozapadnoj Africi (današnja Namibija), u sklopu vojnih operacija tijekom Prvog svjetskog rata. Naime, područje današnje države Namibije bilo je uoči Prvog svjetskog rata pod njemačkom kolonijalnom vlasti. Službeni naziv te kolonije bio je Njemačka Jugozapadna Afrika (njem. Deutsch-Südwestafrika), a sjedište uprave bilo je u gradu Windhoeku (današnji glavni grad Namibije). Ta kolonija bila je površinom čak 2,33 puta veća od cijele današnje Savezne Republike Njemačke.
Napad na Nijemce izvršili su vojnici iz Južne Afrike, koja je putem veza s Velikom Britanijom bila u ratu s Njemačkim Carstvom. Naime, Južna Afrika bila je u to vrijeme dominion Britanskog kolonijalnog imperija, a britanski je kralj bio ujedno i monarh Južne Afrike.
Južnoafrikanci su napali mjesto Ramansdrift na samom jugu današnje Namibije. Cilj im je bila tamošnja policijska postaja. Zbog velike nadmoćnosti u ljudstvu, južnoafričke su snage pobijedile. Zarobljeni Nijemci odvedeni su u logore u Pretoriji, a kasnije u Pietermaritzburg (na području Zulua).
New York postao glavnim gradom SAD-a (1788.)
Manje je poznato da Washington D.C. nije oduvijek bio glavni grad SAD-a. Prva službena prijestolnica SAD-a nakon što je izborena neovisnost bio je New York. On je proglašen glavnim gradom 13. rujna 1788. godine. Američki kongres se sastajao u zgradi Federal Hall u Wall Streetu. U istoj je zgradi George Washington 1789. godine inauguriran za prvog predsjednika SAD-a.
Predsjednička rezidencija u New Yorku (ono čemu će kasnije služiti Bijela kuća u Washingtonu), bila je isprva u kući Samuela Osgooda u Cherry Streetu, a zatim u kući Alexandera Macomba na Broadwayu. Karijera New Yorka kao glavnog grada završila je već 1790. kad je prijestolnica preseljena u Philadelphiju.
U 18. stoljeću New York je zauzimao samo južni vrh otoka Manhattan. Ulica Wall Street, danas poznata kao središte Newyorške burze, dobila je izgleda ime po sjevernom gradskom zidu, dakle u najranije doba nalazila se na samom rubu grada. Ulica Broadway dobila je ime po tome što je bila široka (engl. broad) i vodila je iz grada na polja na sjevernom dijelu Manhattana.
Izvor: Povijest.hr
