Zaključen Roskildski mir (1658.)
Drugi sjeverni (nordijski) rat vodio se između Kraljevine Švedske i njenih saveznika s jedne te Poljsko-Litavske Unije, Rusije, Habsburške Monarhije i Nizozemske s druge strane od 1655. do 1660. godine. Krajem siječnja i početkom veljače 1658. švedske su snage pod kraljem Karlom X. Gustavom izvele Marš preko Beltova, kada su preko zaleđenog mora prešle s poluotoka Jyllanda i stigle na najveći danski otok Zealand. Danci su bili potpuno iznenađeni te su se predali gotovo bez borbe.
Prisiljeni su sklopiti Roskildski mir, kojim su se odrekli oko trećine teritorija. Kako su Danci tada vladali većim prostorom nego danas, Šveđanima su ustupili posjede u današnjoj južnoj i jugozapadnoj Švedskoj, središnju Norvešku i otok Bornholm. Danci su se usto obvezali da neće dozvoliti prolaz brodova u službi neprijatelja Švedske kroz svoje teritorijalne vode, prekinuti sve protušvedske saveze, plaćati troškove okupacijskih snaga, te osigurati određen broj vojnika za službu u švedskoj vojsci.
Sreća se, međutim, uskoro okrenula protiv Šveđana. Prekršili su odredbe Mira te pokušali iznenadnim napadom dokrajčiti Dance. Međutim, intervenirala je nizozemska flota i porazila Švedsku, čime su presječene njihove opskrbne linije u Danskoj, pa su prisiljeni povući se. Nadalje, u Norveškoj i na Bornholmu su izbile pobune te su tamošnji švedski upravitelji zbačeni.
Piše: Boris Blažina
Prva žena koja je dobila pilotsku dozvolu (1910.)
Dana 8. ožujka 1910. po prvi put je u povijesti žena dobila pilotsku dozvolu za upravljanje avionima. Rođeno ime bilo joj je Élisa Léontine Deroche, a poznata je i pod pseudonimom barunica Raymonde de Laroche. Rođena je u Parizu 1882. godine.
Elise Raymonde Deroche bila je kći vodoinstalatera, a počela se koristiti pseudonimom barunica Raymonde de Laroche, po svemu sudeći, u sklopu svoje glumačke karijere. Letenjem se počela baviti 1909. godine, kad joj je bilo 27 godina, a od Francuskog aero-kluba (franc. Aéro-Club de France) dobila je pilotsku dozvolu s rednim brojem 36.
Nastupala je na letačkim mitinzima diljem Europe, a u Rusiji joj je jednom takvom prilikom čestitao osobno tadašnji car Nikola II. Tijekom Prvog svjetskog rata nije doduše letjela u ratnim zrakoplovima, ali je radila kao vozačica automobila u francuskoj vojsci.
Nažalost, poginula je u dobi od samo 36 godina prilikom pokusnog leta avionom u Francuskoj. Žene u zrakoplovstvu slave Raymonde de Laroche, tim više što se njen datum dobivanja pilotske dozvole (8. ožujka) poklapa s Međunarodnim danom žena.
Kako je nastala najveća burza na svijetu? (1817.)
Dana 8. ožujka 1817. službeno je osnovana danas najveća svjetska burza – ona u New Yorku. Korijeni te ustanove sežu još u davnu 1792. godinu, kad su se 24 burzovna brokera sastala pod drvetom platane u Wall Streetu i potpisala sporazum kojim su dogovorili način suradnje. Prema tom sporazumu, brokeri u Wall Streetu obvezali su se da će trgovati samo među sobom i da će sve provizije iznositi samo 0,25%.
Prva adresa burze bila je Wall Street 40. Danas se burza nalazi na broju 11 u istoj ulici. Zanimljivo je da se ta ulica, Wall Street, naziva vjerojatno prema gradskom zidu uz koji je bila sagrađena. Naime, nekada je New York bio tako malen da je na Wall Streetu već bio završetak grada.
Godine 2007. nadmašila je burza u New Yorku (poznata i pod kraticom NYSE – New York Stock Exchange) konkurenciju spajanjem s europskom elektroničkom burzom Euronext, čime je nastala prva globalna burza.
Reagan nazvao SSSR Zlim imperijem (1983.)
Dana 8. ožujka 1983. američki predsjednik Ronald Reagan nazvao je SSSR Zlim imperijem prilikom jednog svog govora održanog na Floridi. Predsjednik Reagan bio je u to vrijeme u trećoj godini svog prvog mandata, a ujedno je bio već u 73. godini života (Reagan je bio najstarija osoba ikad izabrana za američkog predsjednika).
Općenito je u to vrijeme Reagan zauzimao agresivan stav prema Sovjetskom Savezu i komunizmu. Diljem su svijeta tijekom njegovog mandata bila angažirana sredstva za rušenje postojećih komunističkih režima. Primjerice, iste 1983. godine, i to samo oko mjesec dana prije spomenutog govora sastao se Ronald Reagan u Bijeloj kući s afganistanskim i pakistanskim mudžahedinima. Njih su američke tajne službe uvježbavale i naoružavale za borbu protiv sovjetskih trupa koje su u to vrijeme držale Afganistan pod svojom okupacijom. Kasnije je dio tog američkog oružja okrenut protiv zapadnjačkih snaga u Afganistanu.
Samo oko dva tjedna nakon Reaganovog govora o Zlom imperiju objavio je isti predsjednik inicijativu za postavljanje američkog protunuklearnog obrambenog sustava u svemir. Ta inicijativa dobila je u medijima nadimak Star Wars (hrv. Ratovi zvijezda), prema tadašnjem vrlo popularnom filmskom serijalu Georgea Lucasa (treći film iz tog serijala, nazvan Povratak Jedija, premijerno je prikazan u svibnju iste godina). Inače, službeni naziv te Reaganove inicijative glasio je Strategijska obrambena inicijativa (engl. Strategic Defense Initiative – SDI), no ipak je ostao znatno poznatiji pod nazivom Star Wars.
Izvor: Povijest.hr
