Danska kraljevina u bankrotu (1813.)
Do financijske državne krize u Danskoj došlo je već krajem 18. stoljeća posebice zbog Napoleonskih ratova. Danska je dotad bila relativno bogata država. Kada su se europske sile ujedinile protiv Napoleona, Danska je pokušala ostati neutralna, a kasnije je sklopila savez s Napoleonom. Velika Britanija je stoga napala i porazila Dansku 1801. i 1807. godine. Danska je pretrpjela golemu materijalnu štetu, a morala je i financirati Napoleonovu vojsku.
Kako bi se napunila državna riznica, uveden je novi porez 1810., ali time se deficit državnog budžeta nije mogao pokriti. Kako bi isplatila svoje obveze, Danska je izdavala novčanice i dužničke vrijednosne papire u valuti rigsdaler courant, koji je bio punovrijedni novac. Uskoro je došlo do inflacije za više od 100 posto, pa Danska više nije mogla servisirati državni dug tim punovrijednim novcem.
Danski bankrot naziva se radikalna monetarna reforma, provedena u Danskoj 5. siječnja 1813. godine. Mjere su obuhvaćale ukidanje valute rigsdaler i uvođenje nove pod imenom rigsbankdaler s omjerom 6:1. Rigsbankdaler se sastojao od 96 rigsbank skillinga. Nova je valuta imala tek 5/8 vrijednosti stare. Da bi se pokrili troškovi izrade novog novca uveden je porez na nekretnine u iznosu od 6 posto. Narod nije imao povjerenja u novu valutu, pa su na crnom tržištu nastala razna sredstva plaćanja.
U službenim dokumentima toga vremena nigdje se ne spominje bankrot, ali se de facto dogodio i tako ga se danas naziva. Bankrot je pogodio i Norvešku te današnju njemačku saveznu pokrajinu Schleswig-Holstein jer su se početkom 19. stoljeća još nalazile pod danskom krunom.
Piše: Marsela Alić
Richard Nixon naredio razvoj Space Shuttle projekta (1972.)
Na današnji dan 1972. godine službeno je započeo razvoj projekta Space Shuttlea, kao više puta upotrebljive američke letjelice za putovanje u svemir. Odobrenje projektu Space Shuttlea dao je Richard Nixon, američki predsjednik od 1969. do 1974. godine, a i sva američka slijetanja na Mjesec u sklopu programa Apollo obavljena upravo za vrijeme njegovog mandata.
Na vrhuncu euforije, u doba prvih američkih slijetanja na Mjesec 1969. godine, NASA je predviđala megalomanske projekte za budućnost. Predložili su tzv. Space Transportation System (STS) koji bi obuhvaćao svemirsku postaju u orbiti oko Zemlje, Space Shuttle, pa čak i raketne motore na nuklearni pogon za daleka putovanja. Zbog štednje, od svega toga preostao je na kraju samo Space Shuttle, pa je kratica STS ograničena na njega.
Prvi orbitalni let Space Shuttlea uspješno je obavljen 1981. godine.
Osnivač najmoćnije pakistanke premijerske dinastije (1928.)
Dana 5. siječnja 1928. godine rođen je Zulfikar Ali Bhutto, pakistanski premijer i predsjednik. Rodio se u gradu Larkani na području tadašnjeg Indijskog Carstva, koje je bilo u sastavu britanskog kolonijalnog imperija. Njegov je otac, Shah Nawaz Bhutto, svojedobno bio premijer (dewan, diwan) indijske prinčevske države Junagadh, smještene na području Gujarata.
Zulfikar Ali Bhutto zapadnjački je školovan na znamenitim sveučilištima u Berkeleyju i Oxfordu. Godine 1963. postao je ministar vanjskih poslova Pakistana, a 1971. postavljen je, tijekom kriznog razdoblja, za pakistanskog predsjednika, četvrtog u povijesti te države. Dvije godine kasnije postao je premijerom, što je po novom pakistanskom ustavu bila funkcija s većom izvršnom moći od predsjedničke. Zulfikar Ali Bhutto ostao je zatim na vlasti do 1977. godine. Svrgnut je u puču koji je predvodio general Muhammad Zia-ul-Haq, a 1979. godine smaknut je u zatvoru nakon što je osuđen na smrtnu kaznu. Bio je otac kasnije pakistanske premijerke Benazir Bhutto, a i drugi pripadnici obitelji Bhutto postali su u međuvremenu politički utjecajni.
Raisa Gorbačov – supruga posljednjeg sovjetskog lidera (1932.)
Dana 5. siječnja 1932. godine rođena je Raisa Titarenko, supruga posljednjeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova. Rodila se u Rubcovsku, sovjetskom gradiću smještenom u Sibiru. Rubcovsk se nalazi samo tridesetak kilometara od današnje granice između Ruske Federacije i Kazahstana. Raisina obitelj u Sibir se doselila iz europskog djela SSSR-a. Njen otac – Maksim Andrejevič Titarenko – potjecao je s područja današnje Ukrajine.
Raisa je studirala na Pedagoškom institutu u Moskvi, a određeno je vrijeme i predavala na Moskovskom sveučilištu. Za Mihaila Gorbačova udala se u rujnu 1953. godine, kad joj je bila 21 godina. Raisa Gorbačova stekla je znatnu popularnost u razdoblju kad je njen suprug bio lider SSSR-a. U tom se smislu razlikovala od većine prethodnih supruga sovjetskih lidera i bila je sličnija američkim prvim damama. Nakon propasti SSSR-a i silaska Mihaila Gorbačova s vlasti zadržala je određeni ugled, a osobito se posvetila humanitarnom radu. Primjerice, bila je angažirana na pomaganju medicinskim i dječjim organizacijama. Preminula je 1999. godine u 68. godini od leukemije.
Izvor: Povijest.hr
