Prvo presađivanje srca obavljeno u Africi (1967.)
Prvo uspješno presađivanje srca izveo je rano ujutro trećeg prosinca 1967. južnoafrički kirurg Christiaan Barnard. Prije toga je nekoliko godina eksperimentirao presađujući srca životinjama. Više od 50 pasa u tom je razdoblju dobilo presađena srca. Barnardu je pri prvoj operaciji na ljudima asistirao njegov brat, Marius Barnard. Barnard je prije operacije procijenio da je šansa za uspjeh 80 %.
Operacija je obavljena u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici, trajala je 9 sati i oko nje je bilo angažirano 30 ljudi. Novo srce dobio je pacijent Louis Washkansky, 54-godišnji Južnoafrikanac, koji je patio od šećerne bolesti i neizlječivog oboljenja srca. Srce je uzeto od mlade djevojke Denise Darvall, koja je prethodnog dana doživjela nesreću pri prelaženju ulice i pretrpjela oštećenje mozga koje ju je ostavilo moždano mrtvom (moždana smrt je konačni i nepovratni prestanak funkcije mozga te reanimacije više nije moguća). Nažalost, iako je novo srce proradilo, Washkansky je umro 18 dana kasnije od upale pluća.
Barnard je iduće godine izveo još jednu transplantaciju srca, ali je ovaj put pacijent poživio 19 mjeseci nakon operacije. Danas oko 70 % pacijenata poživi još 5 ili više godina nakon presađivanja srca.
Jedini carski princ koji je postao premijer Japana (1887.)
Dana 3. prosinca 1887. rođen je japanski princ Naruhiko Higashikuni. On je bio jedini pripadnik carske obitelji u povijesti Japana koji je postao premijer. Naime, princ Higashikuni imenovan je japanskim premijerom potkraj Drugog svjetskog rata, u kolovozu 1945. godine – desetak dana nakon američkog bacanja bombi na Hirošimu i Nagasaki. Na premijerskoj poziciji princ Higashikuni imao je ulogu sklapanja mira s neprijateljima. Ujedno je bio i prvi poslijeratni japanski premijer.
Princ Higashikuni bio je rođak japanskog cara Hirohita, a po struci je bio profesionalni vojni časnik. Završio je vojnu akademiju i napredovao je postupno po časničkim činovima od najnižeg, premda je bio princ. S vremenom je dogurao do čina punog generala.
Zanimljivo je da je princ Higashikuni od svih japanskih premijera najduže poživio. Naime, umro je tek u 103. godini (nijedan drugi japanski premijer nije doživio 100 godina). Osim što je bio jedini carski princ među japanskim premijerima, spomenimo i činjenicu da je Higashikuni bio i posljednji general na čelu japanske vlade. U svojoj domovini poznat je i kao osnivač tehnološkog instituta Chiba, prvog tamošnjeg privatnog instituta za tehnologiju.
Otavskom konvencijom zabranjene protupješačke mine (1997.)
Dana 3. prosinca pada obljetnica potpisivanja Konvencije o zabrani uporabe, skladištenja, proizvodnje i transfera protupješačkih mina. Tu su konvenciju potpisale 122 države u kanadskom glavnom gradu Ottawi 1997. godine. Države potpisnice su se obvezale u roku od 4 godine uništiti sve svoje zalihe protupješačkih mina, a minska polja ukloniti u roku od 10 godina, s mogućnošću produženja na zahtjev.
Do danas se broj država koje su je potpisala ili ratificirale povećao na 162. Konvenciju još nije niti potpisalo niti ratidiciralo 34 zemalja, među njima Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Indija, Izrael i obje Koreje. Dakle, najveći proizvođači protupješačkih mina nisu potpisali Konvenciju, niti namjeravaju to učiniti, dok neke države smatraju mine važnim dijelom svog obrambenog sustava (u tom smislu posebno se ističu Koreje jer se na granici između njih nalaze brojna minska polja).
Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju još 1997. godine, a do 2002. uništila je zalihe protupješačkih mina. Ostao je još problem razminiranja preostalih područja.
Furlanski velikaš okrunjen za cara u Rimu (915.)
Dana 3. prosinca 915. okrunjen je u Rimu za cara Berengar I., sin furlanskog vojvode. Berengarov otac zvao se Eberhard, a potjecao je iz dinastije Unruochinga, moćne franačke plemićke obitelji. Po majci je car Berengar I. bio praunuk znamenitog cara Karla Velikog i unuk franačkog vladara Ljudevita I. Pobožnog (izravnog nasljednika Karla Velikog na carskom prijestolju).
Berengara I. za cara je okrunio tadašnji papa Ivan X. Berengar I. još je kao furlanski velikaš nedvojbeno imao kontakte s Hrvatima (tadašnja Furlanska marka nalazila se na području današnje sjeveroistočne Italije tj. sjeverozapadno od granica ranosrednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva). U Berengarovo vrijeme u Furlaniju su prodirala i mađarska plemena s ciljem pljačke. Premda je kao car Berengar I. teoretski trebao imati vlast čak i nad podrućjima današnje Njemačke i Francuske, u praksi je njegova moć izvan Italije bila vrlo slaba.
Poražen je 923. godine u Bitki kod Firenzuole, na sjeveru Toskane, a 924. ubijen je u Veroni, vjerojatno po narudžbi svojih protivnika. Nakon njegove smrti carsko je prijestolje ostalo ispražnjeno na duže vrijeme prvi put nakon obnove carstva koje je proveo Karlo Veliki (sljedeći car okrunjen je tek 962. godine, tj. 38 godina nakon Berengarove smrti).
Izvor: Povijest.hr
