Junački britanski general James Wolfe (1727.)
Dana 2. siječnja 1727. rođen je jedan od najpoznatijih britanskih generala koji su umrli junačkom smrću. Ime mu je bilo James Wolfe, a potjecao je iz ugledne engleske obitelji irskog podrijetla (otac mu je također bio general). Mladi James Wolfe uspinjao se po činovima, sve dok nije postao general u dobi od svega 31 godine.
Poznati britanski premijer William Pitt Stariji, odabrao je mladog generala Wolfea za vođu britanskog napada na Francuze u Quebecu (današnja Kanada). Naime, bilo je to doba Sedmogodišnjeg rata – prvog svjetskog rata u pravom smislu riječi – jer su se borbe vodile u Europi, Americi, Africi i Aziji.
Da je dobar izbor Wolfe je dokazao pobijedivši Francuze u bitki koja je trajala svega petnaestak minuta, ali je pritom smrtno ranjen. Pogodila su ga tri metka – jedan u ruku, jedan u rame, a jedan u prsa. Scena njegovih posljednjih trenutaka na samrti ovjekovječena je na slavnoj slici Benjamina Westa.
General je posmrtno postao jedan od najvećih britanskih ratnih junaka, jer je njegova pobjeda bila među glavnim razlozima zašto Francuzi nisu zavladali Kanadom.
Sin talijanskog kralja postao španjolskim kraljem (1871.)
Dana 2. siječnja 1871. talijanski princ Amadeo od Savoje službeno je postao španjolskim kraljem prisegnuvši na ustav. Njegov otac Viktor Emanuel II. bio je u to vrijeme vladajući talijanski kralj, tako da su otac i sin od tada usporedno držali prijestolja dvaju važnih europskih država.
Amadeov je stariji brat Umberto u to vrijeme bio talijanski prijestolnasljednik, s titulom princa od Pijemonta. Dapače, Amadeova je mlađa sestra Marija Pia u to vrijeme bila kraljica Portugala, tako da je njihova dinastija Savoja doista imala širok utjecaj.
Za kralja Španjolske izabrali su Amadea od Savoje španjolski parlamentarni zastupnici, kao jednog od kandidata iz redova uglednih europskih katoličkih kraljevskih dinastija (među ostalim kandidatima bio je i francuski vojvoda od Montpensiera).
Od mladosti je princ Amadeo nosio titlulu vojvode od Aoste, koja se tradicionalno dodjeljivala mlađim sinovima vladara Pijemonta (Kraljevine Sardinije), ponešto slično kao što se titula vojvode od Yorka u načelu dodjeljuje mlađim sinovima engleskih kraljeva. Ubrzo se potpora kralju Amadeu u Španjolskoj istopila, tako da je on odlučio abdicirati već 11. veljače 1873. godine.
Ermenegildo Zegna – proizvođač luksuznih tkanina (1892.)
Dana 2. siječnja 1892. rođen je Ermenegildo Zegna, talijanski poduzetnik i osnivač tekstilne kompanije koja je po njemu dobila ime. Već se njegov otac, Angelo Zegna, počeo baviti proizvodnjom tkanina, a Ermenegildo Zegna osnovao je 1910. kompaniju uglavnom namijenjenog izradi muških odijela.
Njeno je sjedište isprva bilo u talijanskom gradu Triveru, smještenom u Pijemontu, oko 75 kilometara sjeveroistočno od Torina. Danas kompanija Ermenegildo Zegna ima sjedište u Milanu, jednoj od svjetskih modnih prijestolnica. U istom je Triveru, koji se nalazi na prvim obroncima Alpa, Ermenegildo Zegna i rođen.
Zegna se proslavio proizvodnjom vrlo kvalitetnih vunenih tkanina, a zbog velike proizvodnje obogatio se. U vrijeme Mussolinijeve vlasti talijanski kralj Viktor Emanuel III. dodijelio je Ermenegildu Zegni aristokratsku titulu grofa od Monte Rubella (tal. Conte di Monte Rubello). Već prije Drugog svjetskog rata poduzeće je imalo podružnicu u New Yorku, a postalo je s vremenom jednim od najvećih svjetskih kupaca australske vune vrhunske kvalitete (osobito poznate merino-vune). Ermenegildo Zegna preminuo je u rodnom Triveru 1966. godine.
Rođena znamenita slikarica Slava Raškaj (1877.)
Dana 2. siječnja 1877. rođena je znamenita hrvatska slikarica Slava Raškaj. Bila je gluhonijema od rođenja, a po njoj se danas zove centar za odgoj i obrazovanje u Zagrebu, koji je namijenjen djeci oštećenog sluha i govora te djeci s komunikacijskim poteškoćama. Slavna slikarica rodila se u Ozlju, a školovala se u Zavodu za gluhonijeme u Beču od 1885. do 1893. godine.
Nakon povratka u Hrvatsku postala je učenica poznatog slikara Bele Čikoša Sesije dosegnuvši najviši domet u hrvatskom akvarelnom slikarstvu, a radovi su bili izloženi čak i na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Glavno izražajno sredstvo bio joj je akvarel, a glavnu je inspiraciju pronalazila u prirodi. Još za života svrstavana je među najbolje impresionistice u Europi.
Kad joj je bilo 25 godina zdravlje joj se naglo pogoršalo te je smještena u umobolnicu u Vrapču. Ondje je i umrla od tuberkuloze manje od četiri godine kasnije.
Izvor: Povijest.hr
