HVALA TI NA PREKRASNOJ BIOLOŠKOJ I ŽIVOTINJSKOJ RAZNOVRSNOSTI
”Mnogi njihovi predstavnici istodobno su endemični (naseljavaju usko područje), i reliktni su, što znači da su rijetki ostaci drevnog živog svijeta, koji je većinom izumro, pa nerijetko predstavljaju pojave koje bi se mogle svrstati u izdanja tipa vjerovali ili ne. Hrvatski biljni i životinjski pokrivač u samom je europskom vrhu, po raznolikosti vrsta. Pretpostavlja se da u Lijepoj našoj živi između 50 i 100 tisuća vrsta biljaka i životinja, a zasigurno ih je do sada utvrđeno 38 tisuća. Osim toga, nešto preko 480 jedinki u Hrvatskoj ima i endemska svojstva. Dakle te vrste žive samo na jednom ili nekoliko staništa na cijelom planetu. ”
Posvetimo se samo endemskim vrstama jer nabrajati svu floru i faunu naše zemljice bi zaista bilo nemoguće! I na tome Ti isto HVALA!
Pa krenimo:
Velebitska degenija (Degenia velebitica) je reliktna biljka žutih cvjetova, jedini predstavnik svog roda, endem koji raste u malom broju samo na planinskim točilima i u pukotinama stijena Velebita.
Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) relikt je flore iz tercijara, endem plavih cvjetova koji raste samo vršnim dijelovima Biokova i na Troglavu.
Istarski zvončić (Campanula istriaca) istarsko-kvarnerski je endem koji raste na istočnoj obali Istre, na Cresu, Krku, Plavniku, Rabu, Pagu i podnožju Velebita.
Palagruški kupus (Brassica botteri) usko je endemična vrsta koja je zabilježena samo na Velikoj i Maloj Palagruži.
Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina) jadranski je endem koji raste na obalnom dijelu u okolici Cavtata i u Splitu te na otocima od Dugog otoka do Palagruže, Lastova i Mljeta.
Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) endemična je biljka zabilježena samo u Albaniji i Hrvatskoj, s jedinim nalazištem u Hrvatskoj na poluotoku Pelješcu.
Jedina podzemna slatkovodna spužva na svijetu je ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterraneus). Živi isključivo u špiljama.
Jedini špiljski školjkaš na svijetu je špiljska kongerija ili dinarski špiljski školjkaš (Congeria kusceri). Endem je Dinarida, rasprostranjen na području Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Najdublje pronađena podzemna životinja jest podzemna pijavica(Croatobranchus mestrovi). Endem koji živi je pronađen do sada samo u četiri duboke jame na sjevernom Velebitu.
Jedini europski podzemni kralješnjak je čovječja ribica (Proteus anguinus). Endem je Dinarida. Genetske analize pokazale su da se ustvari radi o tri odvojene populacije, vjerojatno vrste. Može živjeti do sto godina.
Dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata) endemična je podvrsta danjeg leptira poznata s nekoliko lokaliteta na otoku Pagu, u okolici Zadra, Šibenika i Knina, s izvora Cetine te nekoliko mjesta sa sjeverne strane Biokova.
Svjetlica (Telestes polylepis) je endemična riba koja živi na uskom dijelu Gorskog kotara oko Ogulina i Kapele.
Dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi) jedini je sisavac u ovom izboru, relikt iz porodice hrčaka, jedini predstavnik roda. Endem dinarskog krša.
– Dobri Bože, što više reći na ovakve posebnosti i raznolikosti naše malene Hrvatske!? Jesmo li zaista tako maleni kako nam se ponekad čini? Nikako nismo!
Hvala Ti na svim blagoslovima! Ljepotama i jedinstvenostima koje nas okružuju. Hvala Ti na svim prekasnim biljkama i životinjama koje nam uljepšavaju svakodnevnicu. Ne želimo ni zamišljati koliko bi naši životi bili pusti bez njih.
Molimo Te, pomozi nam da još više upoznamo svoju domovinu, da ju još više cijenimo, ljubimo i čuvamo, i nju i sve što si nam u njoj darovao. O da, itekako dobro ju moramo čuvati!
LIJEPO NAM JE TU, BOŽE! HVALA TI!
Lidija Jagarić
