Daniel

26/07/2011

134

DANIEL NA KRALJEVSKOM DVORU U BABILONU

1 Treće godine kraljevanja Jojakima, kralja Judeje, dođe Nabukodonozor, kralj Babilona, na Jeruzalem te ga opsjede. 2 Gospodin mu dade u ruke Jojakima, kralja judejskog, i dio predmeta iz Doma Božjega; on ih dopremi u zemlju Šinear i pohrani predmete u riznici svojih bogova.

Danielovo obrazovanje

3 Kralj naredi Ašfenazu, starješini svojih dvorjanika, da dovede od Izraelaca nekoliko dječaka kraljevskoga ili velikaškog roda: 4 neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro poučeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru; Ašfenaz neka ih nauči pismu i jeziku Kaldejaca. 5 Kralj im odredi dnevni obrok od kraljevskih jela i od vina sa svoga stola. Neka se odgajaju tri godine, a poslije toga imali bi stajati pred kraljem. 6 Među njima bijahu Judejci: Daniel, Hananija, Mišael i Azarja. 7 Dvorjanički starješina nadjene im imena: Daniel će se zvati Baltazar, Hananija Šadrak, Mišael Mešak, Azarja Abed Nego.

Danielova vjernost Zakonu

8 Daniel je u srcu odlučio da se neće okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola, pa zamoli dvorjaničkog starješinu da ga poštedi te se ne okalja. 9 Bog dade Danielu te nađe dobrohotnost i smilovanje u dvorjaničkog starješine. 10 Starješina reče Danielu: “Bojim se svoga gospodara kralja; on vam je odredio jelo i pilo, pa ako vidi da su vam lica mršavija nego u drugih dječaka vaše dobi, ja ću zbog vas biti kriv pred kraljem.” 11 Tada reče Daniel čuvaru koga bijaše dvorjanički starješina odredio Danielu, Hananiji, Mišaelu i Azarji: 12 “Molim te, pokušaj sa svojim slugama deset dana: neka nam se daje povrće za jelo i voda za pilo. 13 Vidjet ćeš onda kakvi ćemo biti mi a kakvi dječaci koji jedu od kraljevih jela, pa učini sa svojim slugama po onome što budeš vidio.” 14 On pristade i stavi ih na kušnju deset dana. 15 A nakon deset dana oni bijahu ljepši i ugojeniji nego svi dječaci koji jeđahu od kraljevih jela. 16 Od tada čuvar dokinu njihova jela i obrok vina što su imali piti te im davaše povrća.

U kraljevskoj službi

17 Ovoj četvorici dječaka dade Bog znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaše viđenja i sne. 18 Pošto se navršilo vrijeme određeno od kralja da mu ih dovedu, dvorjanički starješina uvede ih pred Nabukodonozora. 19 Kralj razgovaraše s njima i među svima ne nađe se nijedan kao Daniel, Hananija, Mišael i Azarja. I tako oni ostadoše pred kraljem. 20 I u svemu mudrom i umnom o čemu ih ispitivaše kralj nađe da su deset puta vrsniji od svih čarobnika i gatalaca što ih bijaše u svem njegovu kraljevstvu. 21 Daniel ostade ondje do prve godine kralja Kira.

DANIEL TUMAČI NABUKODONOZOROV SAN

Mudraci ne mogu protumačiti sna

1 Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi. 2 Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje. 3 Dođoše dakle te stadoše pred kralja. Kralj im reče: “Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju.” 4 Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski):

“O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje.” 5 Kralj odgovori i reče zvjezdarima: “Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vaše će kuće postati smetišta. 6 No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi dakle što sam snio i što san znači.” 7 Oni opet odgovoriše: “Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje.” 8 A kralj: “Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva. 9 Ako mi ne kažete što sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmišljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi možete kazati i njegovo značenje!”

10 Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: “Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo što ne traži od čarobnika, gataoca ili zvjezdara. 11 Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima.”

12 Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski. 13 Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube. 14 No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske. 15 On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: “Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu?” Arjok pripovjedi Danielu, 16 a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti što san znači.

Danielu objavljen san

17 Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima, 18 da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim. 19 I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga. 20 Daniel prihvati riječ i reče:

“Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka,

njegova je mudrost i sila.

21 On mijenja doba i vremena,

ruši i postavlja kraljeve,

daje mudrost mudrima

a znanje pronicavima.

22 On otkriva dubine i tajne,

zna što je u tminama

i svjetlost prebiva u njega.

23 Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim

što si mi dao mudrost i jakost!

Evo, objavio si mi ono što smo te molili,

objavio si nam što kralj traži.”

Daniel saopćuje san kralju

24 Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: “Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti što san znači.” 25 Arjok žurno odvede Daniela kralju i reče: “Našao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati što san znači.” 26 Kralj reče Danielu (koji se zvaše Baltazar): “Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znači?”

27 Daniel odgovori pred kraljem: “Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači; 28 ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono što će biti na svršetku dana. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji:

29 O kralju, na tvojoj ti postelji dođoše misli o tome što će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono što će biti. 30 Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upoznaš misli svoga srca.

31 Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči. 32 Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, 33 gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline. 34 Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi. 35 Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju. 36 To bijaše sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem.”

Tumačenje sna

37 “Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu – 38 i u čije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time – ti si glava od zlata. 39 Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom. 40 A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit će i razbit sva ona kraljevstva. 41 Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će nešto od čvrstoće željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom. 42 Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko. 43 A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni će se miješati ljudskim sjemenom, ali se neće držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom. 44 U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka – 45 kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano.”

Nabukodonozor slavi Boga

46 Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad. 47 I reče kralj Danielu: “Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu.” 48 Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih. 49 Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.

IZBAVLJENJE TROJICE DANIELOVIH DRUGOVA IZ UŽARENE PEĆI

Postavljanje zlatnoga kipa

1 Kralj Nabukodonozor odredi da se načini zlatni kip, visok šezdeset lakata i širok šest, i da ga postave u ravnici Duri, u pokrajini babilonskoj. 2 Kralj Nabukodonozor pozva satrape, namjesnike, upravitelje, savjetnike, rizničare, suce i zakonoznance i sve namjesnike pokrajina da dođu na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. 3 Tada se sakupiše satrapi, namjesnici, upravitelji, savjetnici, rizničari, suci i zakonoznanci i svi namjesnici pokrajinske vlasti na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. I stadoše pred kip što podiže Nabukodonozor.

4 Glasnik proglasi: “O narodi, plemena i jezici, evo što vam se naređuje: 5 u času kad začujete zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacite se na tlo i poklonite se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor! 6 Tko se ne baci na tlo i ne pokloni, bit će smjesta bačen u peć užarenu.” 7 Zato, čim začuše zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciše se na tlo svi narodi, plemena i jezici klanjajući se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor.

Tri mladića neće da se pokore

8 Uto dođoše neki Kaldejci i optužiše Judejce. 9 Rekoše kralju Nabukodonozoru: “O kralju, živ bio dovijeka! 10 Ti si, kralju, naredio svakom čovjeku koji začuje zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala da se baci na tlo i da se pokloni zlatnome kipu; 11 a tko se ne baci na tlo i ne pokloni, da bude bačen u peć užarenu. 12 A evo, ovdje su Judejci koje si postavio za upravitelje pokrajine babilonske: Šadrak, Mešak i Abed Nego. Ti ljudi ne mare za te, o kralju; oni ne štuju tvojih bogova i nisu se poklonili zlatnome kipu što si ga podigao.”

13 Nabukodonozor, bijesan i gnjevan, pozva Šadraka, Mešaka i Abed Nega. Odmah ih dovedoše pred kralja. 14 A Nabukodonozor im reče: “Je li istina, Šadrače, Mešače i Abed Nego, da vi ne štujete mojih bogova i da se ne klanjate zlatnome kipu što ga podigoh? 15 Jeste li voljni, čim začujete zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciti se na tlo i pokloniti se kipu što ga načinih? Ako li mu se ne poklonite, bit ćete smjesta bačeni u peć užarenu; i koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?”

16 Šadrak, Mešak i Abed Nego odgovoriše kralju Nabukodonozoru: “Ne treba da ti odgovorimo na to. 17 Bog naš, kome služimo, može nas izbaviti iz užarene peći i od ruke tvoje, kralju; on će nas i izbaviti. 18 No ako toga i ne učini, znaj, o kralju: mi nećemo služiti tvojemu bogu niti ćemo se pokloniti kipu što si ga podigao.”

Danielovi drugovi u užarenoj peći

19 Na te riječi kralj Nabukodonozor uskipje bijesom, a lice mu se iznakazi na Šadraka, Mešaka i Abed Nega. 20 On naredi da se peć ugrije sedam puta jače no inače i jakim ljudima iz svoje vojske zapovjedi da svežu Šadraka, Mešaka i Abed Nega i bace u peć punu žarkoga ognja. 21 Svezaše ih, dakle, i u plaštevima, obući i kapama baciše u zažarenu peć. 22 Kako kraljeva zapovijed bijaše žurna a peć preko mjere užarena, plamen ubi ljude koji su bacali Šadraka, Mešaka i Abed Nega. 23 A tri čovjeka – Šadrak, Mešak i Abed Nego – padoše svezani u zažarenu peć.

Azarjina molitva

I hodahu posred plamena hvaleći Boga, slaveći Gospoda. Stavši Azarja otvori usta i pomoli se usred ognja ovako:

“Blagoslovljen i hvaljen budi, Gospode, Bože otaca naših,

i neka ime tvoje bude slavljeno dovijeka!

Pravedan si u svemu što učini nama,

sva su tvoja djela istinita,

svi tvoji putovi pravi,

svi tvoji sudovi istina.

Po pravdi si presudio

u svemu što si poslao na nas

i na sveti grad otaca naših, Jeruzalem:

zbog naših si grijeha ovako postupio s nama,

u istini i pravednosti.

Zgriješili smo i počinili bezakonje odmetnuvši se od tebe,

sagriješili teško;

ne slušasmo naredbe tvoje.

Nismo ih čuvali

i nismo vršili što nam bijaše naređeno za naše dobro.

Sve što si poslao na nas,

sve što si nam učinio,

pravedno si učinio.

Kad si nas predao u ruke bezakonika, dušmana naših,

najgorih odmetnika,

i kralju nepravednom,

najgorem na zemlji,

te danas ne smijemo otvoriti usta:

sramota i ruglo pokrivaju one

koji ti služe i tebi se klanjaju.

O, ne zapusti nas zauvijek, zbog imena svoga,

i ne razvrgni Saveza svoga,

ne uskrati nam svoje milosrđe

zbog Abrahama, miljenika svoga;

zbog Izaka, sluge svojega;

zbog Izraela, sveca svojega,

kojima si obećao umnožit’ potomstvo kao zvijezde nebeske

i kao pijesak na obali morskoj.

Gospode, postadosmo najmanji među narodima,

prezreni po svoj zemlji

poradi grijeha svojih.

Nemamo sada vojvode, proroka, kneza,

paljenice, klanice, prinosa, kada,

ni mjesta gdje da prinesemo prvence tebi

i da nađemo milosrđe.

No primi nas slomljene duše,

duha ponizna!

Kao paljenice ovnova i bikova,

kao tisuće pretilih janjaca –

takva nek’ bude žrtva naša pred tobom danas

da nas pomiri s tobom –

jer se neće postidjeti oni koji se u te uzdaju.

Odsada ćemo svim srcem slijediti tebe,

tebe se bojati i tražiti lice tvoje.

Ne postidi nas,

već postupaj s nama po blagosti svojoj,

po velikoj ljubavi svojoj!

Izbavi nas, kao nekoć, čudesima svojim,

proslavi ime svoje, Gospode!

Neka se postide oni koji zlo čine slugama tvojim:

neka se postide svoga nasilja

i neka im sila skršena bude!

Nek’ znaju da si ti jedini Bog i Gospod,

slavan po svoj zemlji!”

Anđeo Gospodnji u užarenoj peći

Kraljeve sluge koje ih bijahu bacile u peć neprestano poticahu oganj zemnim uljem, smolom, kučinama i vinjagom, tako te plamen lizaše četrdeset i devet lakata iznad peći. Buknuvši, spali Kaldejce koji se nađoše oko peći. No Anđeo Gospodnji siđe u peć k Azarji i njegovim drugovima; izagna plamen ognja iz peći te usred peći puhaše kao rosni lahor, a oganj ih ne dodirnu niti im zadade bol ili kakvu neugodnost.

Pjesma triju mladića

Tada sva trojica zapjevaše u peći jednim glasom, slaveći i blagoslivljajući Boga:

“Blagoslovljen budi, Gospodine, Bože otaca naših,

hvaljen i uzvisivan dovijeka!

Blagoslovljeno, slavno i sveto ime tvoje,

hvaljeno i uzvisivano dovijeka!

Blagoslovljen budi u Domu svete slave svoje,

hvaljen i slavljen dovijeka!

Blagoslovljen budi na prijestolju kraljevstva svoga,

hvaljen i uzvisivan dovijeka!

Blagoslovljen, ti što istražuješ bezdane

i sjediš nad kerubima,

hvaljen i uzvisivan dovijeka!

Blagoslovljen budi na svodu nebeskom,

hvaljen i slavljen dovijeka!

Sva djela Gospodnja, blagoslivljajte Gospoda: