Bilten župe Uznesenja B.D.M. Resnik

Sretna osma godišnjica Marijine Legije u našoj župi!

TREĆA KORIZMENA NEDJELJA

Tel:01-2024/510  1. Resnik 70, Zagreb,

e-mail: [email protected]

 

Župnikov uvodnik

„Ima li zime?“ Često bude poštapalica ili pitanje u doba zime, da se ne upotrebljava stalno ono otrcano pitanje Kako si? Sreće da već unaprijed znamo odgovor pa ni ne čekajući samo velimo „Dobro ste“. Te formalnosti nekada postaju ozbiljna pitanja, no niti ne očekujemo da dobimo kakav drugačiji odgovor, a često nismo ni spremni dati stvaran odgovor. Tako da stereotipno živimo, govorimo, ponašamo se i ništa iznenađujućeg ne očekujemo. Problem postaje kada nije dan očekivani odgovor „dobro“, jer onda nastaje bujica pitanja, budi se radoznalost, a ako nisi za neko otvaranje pred pojedincima nekako se izvučeš da opet zagladiš situaciju. Nije ni moguće, a nije ni zgodno da se pred svakim otvaramo. Ne može te svatko razumjeti, ne može ti ni pomoći, ali mnogi jedva čekaju da nešto čuju od tebe da mogu dalje prenijeti. Tako da od običnog „kako si“ nastane drama. Zato je uvijek najbolje i najbrže (ako želiš da se riješiš neželjenih znatiželjnika) reći „dobro sam“. I stvar je gotova.

No počeo sam s pitanjem „ima li zime?“ Nismo već duže vremena imali ovakove zime koja nas je dobro  lupila svojim repom te nas je izbacila iz uobičajenog „dobro je“. Došlo je vrijeme da moramo odbacivati snijeg, čistiti aute, jače ložiti, bolje se oblačiti, opreznije hodati, jer hoćeš – nećeš to je stvarno zima. Sada i naši novinari imaju gadnog posla jer moraju na terene, recimo u Liku te slušamo „ekskluzivne“ vijesti i gledamo stvarne prizore kao da zime do sada nije nikada bilo. Sve smo to proživljavali od nekada. Pamtimo mnogi normalne zime koje su bile s takvim minusima i snijezima kroz cijelu zimu: od svete Kate do početka ožujka. Nije nam bilo ništa strašno; išli smo u škole, pješke po dubokom snijegu i bili smo sretni. Nisu nas vozili u zagrijanim automobilima, autobusi nisu vozili djecu. Zanimljivo: živjeli smo normalno, nije bilo boleština, a kašljalo se normalno ne opterećujući se da je posrijedi neka bolest. Kašlje se zimi a ne u ljeti. Možda će netko od mlađih reći da je to bilo kameno doba. Bogu hvala što smo mogli živjeti u ta davna vremena.

No, ipak nas je ova hladnoća malo razbistrila. A rekli smo da nam valja otići malo u osamu, kako nas je to poučio Isus. Valja promišljati nad sobom: što činiti sa sobom u ovo sveto korizmeno vrijeme. Ne samo da je prilika za samoću, još je veća prilika za obitelji da se nađu zajedno oko tople peći. Potrebno je zajedništvo, razgovori, bili oni ozbiljni ili neozbiljni, važno je primijetiti da ste tu, jedni za druge.

Večeras ćemo imati prvi susret za bračne parove, muževe i žene. Nekima to neće značiti ništa jer ne osjećaju potrebu za kvalitetniji život u obitelji. Za obitelj može biti pogibeljno ako se živi stereotipno po onome kada dođeš doma „kako si“, „dobro sam“. Treba nadvladati ove poštapalice i primijetiti živu osobu kraj sebe: ženu, mužu. Šteta, mnogi supružnici ne znaju, ili ne žele, ili čak nemaju potrebu uči u dublje razgovore. Svaka osoba je svetinja, ne predmet, ne komad već Božje stvorenje koje ima srce, koje ima „potrebe“. Želi dati nježnosti, želi je primati. Mi smo „škrinje“ s predivnim blagom koje skrivamo u sebi. Bojimo se otvarati to blago jer nas veće mnogi razumjeti pa čak ni najbliža osoba, muž ili žena. Neki dan mi govori jedna žena kako je imala duboki poriv otvoriti dušu i srce svome mužu jer je doživjela puno toga čime je htjela i njega obogatiti. Kad se počela otvarati u svojoj intimi mužu, on ju je prekinuo izjavom: što ti je, do sad smo živjeli normalno, što ćeš mi govoriti ono o čemu nismo do sada govorili.

Stvarno je pitanje kvalitete našeg bračnog zajedništva. Ne bi smjelo biti žena i muževa koji se ne bi mogli povjeriti jedno drugome. Ludo je živjeti u intimnoj obiteljskoj zajednici a biti nepoznanica jedno drugome. Možda je potrebno da Isus bičem istjera iz našeg srca mnoge sakrivene trgovce i mešetare kojima dopuštamo da trguju s našim osjećajima. Pozovite zajedno Isusa u svoju obitelj. Učvrstite se dragi muževi i žene u vašem svetom zajedništvu da budete spremni za izazove koje trebaju vaša djeca.

Sjedite jedno kraj drugog, ili legnite i iskreno pitajte jedno drugo: „Ima li zime u tvojoj duši?“, „Kako si moja ljubavi?“…Započnite od toga iskrene razgovore. Počnite od onda kada ste se srcem počeli nabacivati jedno drugom. Tada ćete shvatiti da imate ( nemojte se iznenaditi) SRCE koje voli i OSOBNOST koja želi nježnost!

 

Komentar evanđelja (Iv 2, 13-25)

Draga braćo i sestre!

 

Bog je čovjeka obdario sposobnošću razlikovanja što je dobro, a što je zlo. Ujedno je čovjeka obdario nekim unutarnjim glasom koji mu nalaže da dobro čini, a zlo da ne čini: taj ga glas hvali kada čini dobro, a kori ga ako čini zlo ili propusti učiniti dobro. To zovemo savješću. Kada čovjek ne postupa prema savjesti, onda kažemo da griješi. Grijehom čovjek povrjeđuje Boga – svojega Stvoritelja, a sebi i drugima nanosi zlo.

Vođa indijskog oslobodilačkog pokreta Mahatma Gandhi opisao je ovaj svoj doživljaj: „Imao sam petnaest godina kada sam počinio jednu krađu. Budući da sam bio zadužen, ukrao sam svojem ocu zlatnu narukvicu da bih vratio dug. No, nisam mogao podnijeti teret svoje krivnje. Kad sam stao pred oca, od stida nisam mogao usta otvoriti. Zato sam svoje priznanje napisao. Kad sam mu napisano pružio, cijelim sam tijelom drhtao. Otac je čitao listić, potom je zatvorio oči, i onda taj listić poderao. „To je dobro“, doda otac. I uzeo me za ruke. Otada sam svojega oca još više volio.“

Gandhi, iako nije bio kršćanin, potresno je doživio svoju savjest i zloću grijeha. Ali, i sreću kad mu je otac uvrjedu oprostio

Savjest je čovjeku tumač što je dobro i što je zlo: što mora i smije činiti, a što ne smije činiti, ali ni propustiti da učini. No, savjest je čovjekova izložena raznim utjecajima, i zato može biti pogrješno oblikovana i iskrivljena. Stoga je Bog židovski narod poučio i preko svojih deset zapovijedi. Te su nam zapovijedi predočene u današnjem prvom svetopisamskom čitanju. Te zapovijedi Bog je zapravo upisao u dušu svakog čovjeka. No, ako – kako smo rekli – savjest bude iskrivljena, onda ih čovjek ne će ispravno tumačiti niti u svojem životu ispravno primjenjivati. Zato je Bog odabrani židovski narod vodio i preko vjerskih vođa i svojih proroka. Oni su trebali biti Božji tumači Božjeg zakona.

U evanđelju smo vidjeli kako Židovi nisu poštovali sveto mjesto – Hram. I Isus, kao najizvorniji Božji tumač, odrješito se zauzeo za štovanje kuće Božje. Žestoko je ukorio i ozbiljno poučio oskvrnitelje Božje svetinje. Na prestupnike je primijenio i silu te rekao: „Ne činiti od kuće Oca mojega kuću trgovačku!“

Isus je ustanovio svoju Crkvu. Crkva po njegovu nalogu nastavlja tumačiti Božje zapovijedi i njegovo Evanđelje. I tako ona po Božjoj odredbi ima zadaću ispravno odgajati i vjerničke savjesti, ali i biti Božji govor svemu čovječanstvu. Isus je  ustanovio sakrament Ispovijedi. Po tom sakramentu Bog oprašta čovjeku grijehe, koje je počinio kad nije slušao glas svoje savjesti te je kršio zapovijedi Božje.

Veliki ili smrtni grijeh čovjek učini onda kada zna da je nešto teška povrjeda Božjeg zakona, a on to ipak čini potpunim, slobodnim pristankom. Da mu bude oprošten veliki grijeh, počinitelj tog grijeha treba ići na Ispovijed. Veliki grijeh treba priznati i za njega se pokajati, i to barem zato jer se bojimo vječne Božje kazne u paklu.

Kajanje jest „bol duše i osuda počinjenog grijeha s odlukom više ne griješiti“. Kajanje iz straha pred paklom zove se nesavršeno. I ono je dovoljno kada se ide na Ispovijed. A da bismo postigli oproštenje velikog grijeha bez Ispovijedi, potrebno je savršeno kajanje. To je kajanje iz ljubavi prema dobromu Bogu, a ne samo iz straha od Boga. Grješniku koji ima savršeno kajanje, Bog oprašta i velik grijeh bez Ispovijedi, ali da posjeduje odluku pristupiti k Ispovijedi čim to bude mogao.

Braćo i sestre! Isus je umro na križu da čovjeka oslobodi grijeha i zasluži mu sretnu vječnost! Teški grijeh čini Isusovu žrtvu uzaludnu za svakog tko umre u takvu grijehu. Pristupimo sakramentu Ispovijedi: oslobodimo se grižnje savjesti, oslobodimo se pakla i mirno čekajmo nebo i tako radosno proslavimo blagdan Uskrsa. Amen.

 

 

 

Svetac tjedna

Sv. Franciska Rimska

Sv. Franciska Rimska (1384.-1440.) – rođena je u rimskoj plemićkoj obitelji. Željela je postati redovnica ali ju je otac vrlo mladu udao. Rodila je šestero djece, a na životu je ostalo troje. Nakon smrti muža ispunila je svoj život socijalnim, karitativnim i medicinskim djelovanjem. Bila je na glasu kao dobrotvorka i njegovateljica pa i čudotvorka. Njegovala je bolesne, prala je rublje a nagrađivala je one koji su joj pomagali. Godine 1421. je u Rimu izbila kuga, svi su se razbježali a Franciska je ostala pomagati bolesnima i pokapati mrtve. Sva iscrpljena posljednje je godine svoga života provela u samostanu benediktinki, gdje je umrla 1440. godine. Proglašena je zaštitnicom žena a i vozača automobila jer joj je prema legendi anđeo svijetlio dok se noću ulicama kretala pomažući bolesnima i siromašnima.

 

 

 

Malo šale

 

Ako imate križeve, dajte ih Gospodinu! spomenuo je župnik u propovijedi.

„Primi je Gospodine! Darujem ti je svim srcem svojim i svom dušom svojom! – šapuće muž priginjujući se nad svoju suprugu do sebe u klupi.

 

 

 

 

 

 

 

 

Župne obavijesti!

 

PON 05.03. Teofil
18:00 Andrija Čabraja (god)
UTO 06.03. Agneta
18:00 Kata, Stipo i ob. Maras (god.), Lucija Vareškić (god.), Dragica Krečo
SRI 07.03. Perpetua i Felicita
18:00 Luca Mlinar (god.), Ivan i ob. Martinec, na čast sv. Josipu
ČET 08.03. Sv. Ivan od Boga
18:00 Nikola (god.) i ob. Radić – Tunjić, Marko i Jela Vidaković
PET 09.03. Franciska Rimska, Dominik
18:00 Tatjana Jakobašić i ob., Krešimir Kralj, Franjo Adanić – Flinta, Jela Sliško (god.), Petra, Zefa, Marija i ob. Matić, Marija, Mirko, Ivan Kramarić, Klara Svečnjak, Ivka Lacko (god.)
SUB 10.03. Emil
18:00 Zas ve pokojne Legionare i na nakanu Marijine Legije, Stjepan Dokolenić
NED 11.03. 4. Korizmena nedjelja „SREDOPOSNA“
08:00 Janica (god.) i Stjepan Halić
09:30 STRUGE
11:00 Župna sveta misa
18:00 Ob. Flis i Kolačko

 

AKTIVNOSTI  KROZ  TJEDAN:

UTORAK – iza mise molitveni susret;

SRIJEDA – 8.dan Velike devetnice sv. Josipu, prije mise

ČETVRTAK– klanjanje prije mise

PETAK- Marijina legija iza mise;  Križni put u 17.15 h; i NEDJELJA – Križni put u 17.15 h

SUBOTA- vjeronauk redovito:

9 sati – Krizmanici

10 sati – Prvopričesnici

11 sati – Ministranti

 

 

PODIJELI